"Ne" promrmljala sam slabašnim glasiæem dok mi je skidao majicu.
Nije me shvatio ozbiljno. Iskreno, ni sama sebe nisam shvatila ozbiljno. Htjela sam to. Htjela sam njega. Zanemario je moje neuvjerljivo odbijanje i skinuo i svoju majicu, pokazivajuæi svoja divna, èvrsta, mišiæava prsa. Ostala sam bez daha. Znala sam da se ovo nije smjelo dogaðati i da bih trebala reæi "ne" . Ali, htjela sam ga.
Kada mi je veæ polako krenuo otkopèavati hlaèe, u glavi mi je proradio kliker.
"Ne" rekla sam, ovaj put odluènije, i shvatio je da ja to ne želim. Gledala sam ga u oèi i rekla mu
"Ne, ja to ne mogu. Ne sada. Znaš da te volim."
"Volim i ja tebe" rekao je pomalo ožalošæeno i razoèarano, ali znala sam da mi nije zamjerio. U oèima mu se vidjelo da shvaæa. Ostatak veèeri proveli smo u razgovarajuæi. S vremena na vrijeme, i ljubili smo se, ali to više nije otišlo onoliko daleko i bila sam mu zahvalna zbog tog. Da je krenuo još jednom, mislim da ne bih bila u stanju opet reæi ne.
Te noæi, prvi sam put prespavala kod njega. Mami sam javila da æu prespavati kod prijateljice i povjerovala mi je.
Ponekad sam stvarno žalila zbog laži koje bi ona povjerovala. Ali, ova nije bila jedna od njih. Omoguæila mi je da cijelu noæ provedem s njim i to me èinilo sretnom.

Njegov krevet bio je neopisivo udoban i topao. I velik. Bio je abnormlano velik, s obzirom na èinjenicu da je predviðen za jednu osobu. Bez problema sam se sklupèala uz Roberta i zaspala.

Probudila sam se oko 11 i shvatila da sam trebala otiæi u školu. Robert je još uvijek ležao kraj mene u blagom polusnu, sa velikim smiješkom na licu. Gledala sam ga, i uživala u tom tihom trenutku.
Poèeo se mrštiti i onda se naglo probudio. "Dobro jutro" tiho sam mu prišaptala na uho i poljubila ga. Osmjehnuo mi se onim svojim najljepšim osmijehom i uzvratio mi poljubac. Još smo neko vrijeme tiho šaptali, kada se digao i otišao napraviti doruèak.
"Za moju princezu"- rekao je pružajuæi mi zdjelu s pahuljicama.